Analiza kapaciteta Doma zdravlja „Ćuprija“

Centar za razvoj Pomoravlja nastavlja da sprovodi građanski nadzor nad institucijama koje direktno utiču na kvalitet života ljudi u našoj zajednici. U skladu sa našom misijom – jačanje aktivnog građanstva, odgovornosti institucija i pristupačnosti javnih informacija – sproveli smo u avgustu istraživanje o funkcionisanju Doma zdravlja Ćuprija.

Cilj istraživanja nije bio samo prikupljanje podataka, već razumevanje realnih kapaciteta ustanove, izazova u svakodnevnom radu i potencijalnih rizika koji utiču na kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga. Istraživanje obuhvata period od godinu dana.

Kadrovski kapaciteti: između potreba i disbalansa

Podaci dostavljeni od strane ustanove pokazuju značajne neravnoteže u raspodeli medicinskog kadra. Dom zdravlja ima:

  • 17 lekara opšte medicine;
  • 6 pedijatara;
  • 5 stomatologa;
  • 1 ginekologa.

Posebno je zabrinjavajući podatak da ginekološku službu pokriva samo jedan lekar, što dugoročno može dovesti do preopterećenosti, dužih rokova čekanja i smanjenja dostupnosti preventivnih i redovnih ginekoloških pregleda.

Vreme čekanja: formalno uredno, a u praksi nestabilno

Prema informacijama ustanove, očekivano vreme čekanja za prvi slobodan termin iznosi:

  • Opšta medicina: 2–3 radna dana;
  • Ginekologija: 3–5 radnih dana;
  • Stomatologija: oko 7 dana;
  • Pedijatrija: radi bez zakazivanja, po modelu trijaže.

Iako podaci izgledaju ohrabrujuće, u praksi na ove rokove utiču i drugi faktori – posebno odsustva lekara, tehnički kvarovi i prekidi u radu pojedinih službi. Stomatologija, na primer, često funkcioniše smanjenim kapacitetom zbog kvarova aparata ili privremenih problema u snabdevanju vodom, što produžava realno vreme čekanja.

Za pedijatriju ne postoje precizni podaci o prosečnom čekanju, što smanjuje transparentnost i građanima otežava planiranje pregleda.

Nerealizovani pregledi: signal preopterećenja sistema

U službi opšte medicine u prethodnih godinu dana oko 1.500 zakazanih pregleda nije realizovano. Ovaj broj ukazuje na dva sistemska problema:

  1. visok procenat pacijenata koji se ne pojavljuju na zakazanim pregledima,
  2. odsustva lekara (bolovanja, odmori), bez adekvatne zamene ili reorganizacije termina.

U ginekologiji je u istom periodu otkazano 24 pregleda, najčešće zbog bolesti lekara ili privremenog izmeštanja službe. Imajući u vidu da postoji samo jedan ginekolog, svaki prekid direktno utiče na dostupnost ove usluge.

Stomatološka služba beleži česte prekide usled kvarova i tehničkih problema, što dovodi do gubitka termina i smanjenja kontinuiteta rada.

Zaključak je jasan: kapacitet ustanove je osetljiv i podložan prekidima koji se više ne mogu smatrati izuzetkom, već ustaljenim izazovom.

Vozni park: infrastruktura na ivici izdržljivosti

Dom zdravlja raspolaže sa devet vozila, od čega više njih spada u starije modele sa veoma visokim brojem pređenih kilometara. Dva sanitetska vozila već su rashodovana, dok se neka i dalje koriste uprkos izuzetno velikoj kilometraži.

Sažetak stanja voznog parka:

RB.

Vrsta

Marka vozila

Reg. oznaka

Broj km

Godište

Status

1.

sanitet

Fiat Ducato

ĆU-018VN

900.000

2008

Rashodovan

2.

sanitet

Citroen Jumper

ĆU-026NR

850.000

2009

Rashodovan

3.

sanitet

Škoda Roomster

ĆU-019DU

820.000

2007

U upotrebi

4.

sanitet

Fiat Ducato

ĆU-020AV

630.000

2014

U upotrebi

5.

sanitet

Fiat Ducato

ĆU-038MN

480.000

2014

U upotrebi

6.

sanitet

Citroen Jumper

ĆU-039VI

110.000

2022

U upotrebi

7.

putnički

Fiat Punto (opštinsko)

ĆU-020VA

350.000

2008

U upotrebi

8.

putnički

Renault Kangoo

ĆU-006DO

300.000

2008

U upotrebi

9.

putnički

Punto

ĆU-021FV

100.000

2014

U upotrebi

Pouzdana sanitetska vozila nisu tehnički luksuz – ona predstavljaju osnovu hitne medicinske pomoći. Svaki kvar, kašnjenje ili nedostatak ispravnog vozila može direktno ugroziti živote građana. Stanje voznog parka je, zato, ključno pitanje javnog interesa.

Zašto su ovi nalazi važni za zajednicu?

Istraživanje CRP-a deo je našeg kontinuiranog rada na unapređenju javnih politika i podizanju odgovornosti institucija. Građani imaju pravo na dostupnu i pouzdanu zdravstvenu zaštitu, dok ustanove imaju obavezu da obezbede dovoljan broj kadra, adekvatnu opremu i transparentno upravljanje resursima.

Uočeni problemi – od kadrovskog deficita do nerealizovanih pregleda i tehničkih prekida — ukazuju na mesta gde su potrebna ulaganja, bolje planiranje i sistemske promene. To su ujedno i oblasti u kojima građani imaju puno pravo da zahtevaju unapređenja.

Zaključak: Podaci kao alat za bolju zajednicu

Iako Dom zdravlja Ćuprija radi u složenim okolnostima, podaci jasno pokazuju da postoji značajan prostor za unapređenje dostupnosti, kontinuiteta i kvaliteta zdravstvenih usluga.

Centar za razvoj Pomoravlja nastaviće da prati rad ove ustanove, razgovara sa građanima i institucijama i zagovara promene zasnovane na činjenicama. Naš cilj ostaje isti: transparentne, odgovorne i efikasne institucije koje rade u interesu svih građana Pomoravlja.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *